Aktualno izdanje

Intervju: Akademik Vladimir Paar

Vladimir Paar sudjeluje u javnim medijima četiri desetljeća na popularizaciji znanosti (fizike, biofizike, energetike, fizike klimatskih promjena, znanstvene interdisciplinarnosti, veze prirodnih i humanističkih znanosti, odnos znanosti i vjere), zalažući se za daleko značajniju ulogu prirodno-matematičkih znanosti u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti.

ŠTO JE ZNANOST A ŠTO UMJETNOST
Znanost i umjetnost imaju isti cilj, da spoznamo svijet i nas same, a razlikuju se u metodama koje pritom koriste. To je stara misao, koja tijekom vremena postaje sve aktualnija.

RAZLIKA IZMEĐU NEKADAŠNJEG I DANAŠNJEG ZNANSTVENIKA
Opseg i dubina znanja fantastično rastu, pa znanstvenik kao pojedinac sve više postaje svjestan ograničenosti svojeg intelektualnog dosega na sve uže fragmente znanstvene spoznaje, a koji istodobno postaju sve složeniji. No kako sve brže raste opseg znanja, još brže rastu opseg i količina novootkrivenih znanstvenih pitanja na koja još nema znanstvenog odgovora. Količina novih znanstvenih izazova daleko je veća od dobivenih znanstvenih odgovora. Pa ako gleda dubinski, suvremeni znanstvenik postaje sve više svjestan granica mogućnosti znanstvene spoznaje. U neku ruku to je paradoks, jer znanost s jedne strane otvara sve veće mogućnosti napretku civilizacije i kvalitete života (sve bržem napretku industrije, medicine, poljoprivrede, informatike, ekologije, ...), a s druge strane znanost otkriva nepremostive barijere dosegu znanstvene spoznaje (deterministički kaos, kvantno-fizikalna neodređenost...). Moderni je znanstvenik razdiran tom dvojnošću, dok je nekadašnji znanstvenik, nesvjestan gomile neriješenih i nerješivih znanstvenih problema, uvjeren u svemoć znanosti, bio u mnogo komotnijoj situaciji. No današnji znanstvenik djeluje u mnogo poticajnijoj i izazovnijoj atmosferi, i možda zato može biti zadovoljniji.

vladimir paar

DEFINIRANJE 21. STOLJEĆA U ODNOSU NA DVA PRETHODNA
21. stoljeće karakterizira mnogo brži i bogatiji znanstveno-tehnološki razvoj. Sa gledišta pojedinca to znači sve veća uloga znanja i promjena uvjeta života i rada. To znači da će tijekom redovitog obrazovanja svaki pojedinac trebati biti kvalitetnim temeljnim znanjima osposobljen za cjeloživotno učenje i sa stalnim i nepred­vidivim promjenama. A kadrovi s kvalitetnim znanjem bit će ključ napretka, o kojem će ovisiti životni standard i kvaliteta života u uvjetima sve bržeg znanstveno-tehnološkog razvoja ali i povećane brige za očuvanje prirodne okoline.

KOLIKO JE DANAŠNJA ZNANOST U SLUŽBI NOVCA
U fundamentalnoj znanosti pokretačka snaga je ljudska znatiželja. Vođen svojom prirodnom znatiželjom i stvaralačkim porivom znanstvenik otkriva nove znanstvene spoznaje. No istodobno svaki čovjek, pa tako i znanstvenik, treba osigurati osnovne životne uvjete, ponajprije hranu, odjeću, stan, pa zatim i druge elemente standarda (prijevozne, higijenske, zdravstvene, razonodne, itd.) a za to u tržišno orijentiranom društvu treba novac. Mogu li se to dvoje uskladiti? U potpunosti samo na jedan način, a to je da znanstvenik ima neki drugi izvor novca za životne potrebe, a da znanost radi isključivo iz vlastite znatiželje. Ako je znanost izvor prihoda za život, tada je znanstvenik u ovoj ili onoj mjeri u službi onoga tko ga plaća. Ima tu raznih modela u ljudskoj povijesti. Na primjer, u srednjem vijeku slavni astronomi Brahe i Kepler bili su plaćeni od vladara za astrološke prognoze, a iz vlastite znatiželje bavili su se ozbiljnom astro­nomskom znanošću; pritom su vladare uspješno uvjeravali da bolji astronomski podaci pomažu da astrologija bude uspješnija, a da sami nisu vjerovali u astrologiju. Veliki matematičar, fizičar i filozof Descartes bio je plaćen da obrazuje vladarevu djecu, a znanošću se usput bavio iz vlastite znatiželje. Aristotel, veliki antički znanstvenik i filozof, bio je plaćan za odgoj i obrazovanje vladarevog sina, Aleksandra Makedonskog. Kemijska znanost je proistekla iz alkemije, čiji je cilj bio dobivanje zlata iz drugih materijala, i zbog toga su znanstvenici bili plaćeni za alkemiju, no usput su ili slučajno došli do znanstvenih kemijskih otkrića. Neki znanstvenici su radili znanost iz znatiželje, a sredstva za život osiguravali vjerskom službom; na primjer, redovnik Gregor Mendel otkrio je u 19. stoljeću temeljni zakon genetike pokusima u samostanskom vrtu i briljantnom matematičkom analizom. Danas je relativno najveći stupanj neovisnosti znanstvenog istraživanja na sveučilištima. U načelu, obaveza sveučilišnog nastavnika definirana je u procesu obrazovanja studenata, a istodobno on se treba baviti i znanošću, ali ima veliku slobodu u izboru teme istraživanja. No ako se želi veći novac za znanstvene projekte, a pogotovo ako se radi za direktni interes tvrtke naručitelja, sloboda znanstvenog istraživanja je znatno manja, a rizik da se rezultati “namještaju” sukladno želji naručitelja veća. Taj problem djelomično se rješava državnom intervencijom, uvođenjem državnih fondacija za finan­ciranje znanosti, pri čemu znanstvenici imaju veću slobodu istraživanja i manje su izloženi pritisku da njihovi znanstveni rezultati budu sukladni željama onoga koji plaća. No problem definitivno postoji i predstavlja smetnju razvoju znanosti.

vladimir paar

TRI NAJVAŽNIJA SUVREMENA OTKRIĆA U ZNANOSTI
Odgovor na to pitanje nije jednoznačan i velikim dijelom stvar je osobnog stava i sklonosti. Mislim da su tri najveća znanstvena otkrića 20. stoljeća kvantna fizika (koja vrijedi na razini atoma), genom (koji predstavlja “šifru” života) i teorija “velikog praska” (o postanku svemira prije oko 14 milijarda godina). No svaki od ta tri problema još uvijek je u fazi razotkrivanja pa su mnogi aspekti još uvijek neriješena tajna. Još bih na četvrtom mjestu dodao deterministički kaos, podjednako važan za sve “nelinearne dinamičke sustave” (od procesa u atmosferi koji su odgovorni za klimu do procesa u ljudskom mozgu).


ŠTO JE NANOTEHNOLOGIJA
Jednostavno se radi o sve većim znanstvenim mogućnostima direktne intervencije na građu tvari na razini atoma. Ponajviše je to obećavajuće na području novih materijala: da se stvaraju novi materijali željenih svojstava, daleko kvalitetniji od poznatih postojećih materijala (na primjer, novi materijali stotine puta čvršći od čelika).

JE LI EINSTEIN PASSÉ
Naprotiv, Einstein s njegovim dubokim dilemama, vladimir paarsumnjama i vizijama postaje sve aktualniji.

ZNANSTVENI UZORI
Znanstvenici kojima se najviše divim su Newton (otkrio temeljni zakon gibanja u mehanici i opći zakon gravitacije i time postavio matematičke temelje fizike, a također je bio i veliki alkemičar – pokušavao je stvoriti zlato iz olova, te u vlastitim očima ponosan kao teolog), Einstein (otkrio teoriju relativnosti, iz koje je proistekla teorija velikog praska o postanku svemira, te temelje kvantne fizike koja vrijedi na razini atoma) i
Gregor Mendel (redovnik koji je križanjima povrća u samostanskom vrtu otkrio prvi zakon genetike). Još bih pridodao Teslu (ne toliko zbog slavnih elektrotehničkih otkrića koliko zbog genijalnih fizikalnih otkrića koja su uglavnom ostala nepoznata i nepriznata).

KVALITETE POTREBNE ZA DOBROG ZNANSTVENIKA
Prema Einsteinovom mišljenju, prije svega marljivost i upornost, uz nešto malo talenta i intuicije. Da, i sreća da se u pravom trenutku naleti na pravi problem i da ga se prepozna.

ODNOS RADA I TALENTA
Talent ne može ništa dati bez rada, ali rad može bez talenta.

SAVJET VLASTIMA AKO ŽELE NAPREDNU DRŽAVU
O svojim stavovima govorim i pišem već desetljećima. Samo zemlja temeljena na znanju i primjeni znanja može biti uspješna u uvjetima 21. stoljeća. Zato je kvaliteta obrazovanja apsolutno najvažniji faktor o kojemu ovisi naša budućnost, i budućnost naše djece i unuka. Svaki građanin treba postati aktivni sudionik u uvjetima 21. stoljeća, kada je uspješan razvoj privrede moguć samo koristeći znanje, inovacije i uvođenje novih tehnologija, kada je osnovni preduvjet izlaska iz krize donošenje strateške odluke o prioritetnom ulaganju u obrazovanje i znanost, kada apsolutno u prvi plan izbijaju ljudski resursi kao najvažnija pretpostavka razvoja i usvajanja novih tehnologija, kada je za nova zapošljavanja nužno stalno učenje i prekvalificiranje ljudi uz okretanje prema budućnosti. I kada visoke tehnologije ulaze i u sve klasične industrije i djelatnosti, i bitno ih mijenjaju u pravcu veće produktivnosti, više kvalitete i manje ovisnosti o prirodnim bogatstvima... Ako ne bismo ušli u razvoj temeljen na znanju, na svjetskom bismo tržištu razmjenjivali sve više našeg rada za istu vrijednost stranog rada, s dramatičnim posljedicama na naš životni standard pa i na samu mogućnost daljnjega razvoja... U osnovi ciljeva treba biti doprinos preusmjeravanju iz prošlosti u budućnost, iz zaostajanja u napredovanje i u snažni razvoj, što pretpostavlja pozitivnu razvojnu klimu, jaku motiviranost i poduzetnost velikog broja građana, uvjerenje da možemo i moramo uspjeti...Treba se otvoriti razvojno orijentiranim hrvatskim i svjetskim stručnjacima, poduzetnicima i znanstvenicima za iznošenje ideja i stvaralačko sučeljavanje, te za predlaganje rješenja u uvjetima kompleksnog, decentraliziranog, fraktalnog i dinamičkog razvoja u 21. stoljeću, kada je sve u razvoju i promjenama, pa više nema mogućnosti detaljnog planiranja privrednog razvoja, kada je sve u stalnom traženju novoga, kada postoji samo jedna konstanta: sve više znanja.

RAĐAMO LI SE DOBRI I ŠTO JE TO ŠTO NAS KVARI
Možda se radi o fantastično složenoj međuigri dinamički promjenjive genomske šifre u međudjelovanju s vanjskim utjecajima, isprepletenih determinističkih i kaotičnih procesa između milijarda električnih struja u mozgu, itd. Ukratko, prekomplicirano da bi se to zasad (a možda i zauvijek) moglo razumjeti. A kad je u igri deterministički kaos, nije ni moguće deterministički predvidjeti.

vladimir paar

JE LI ČOVJEK ETIČKI EVOLUIRAO
To je ključan problem čovječanstva. Fantastičan napredak znanosti i tehnologije i na njima temeljenog životnog standarda ali i brojnih novih izazova tijekom nekoliko zadnjih tisućljeća nije bio popraćen odgovarajućom etičkom evolucijom ličnosti. Vjerojatno će to biti veliki izazov budućnosti: kako podstaći rast humanosti, etičnosti, tolerantnosti, duhovnih vrednota – ukratko cjelovite i moralne ličnosti?

POSTOJI LI VIŠA INTELIGENCIJA
Kreativnost čovjeka vjerojatno se krije u međuigri determinističkog kaosa, a što se sve tu krije – zagonetka je.

PREVIĐATE LI DALJNJI RAZVOJ TEHNOLOGIJE
Daljnji razvoj znanosti i tehnologije bit će sve brži i omogućit će golema poboljšanja životnog standarda i kvalitete života, a naročito moguć ogroman napredak medicine. Osobito je važno trajno rješenje za novi neiscrpni, svima dostupan i ekološki čist izvor energije (projekt ITER!), što je od vitalne važnosti za preživljavanje čovječanstva tijekom sljedećeg velikog ledenog doba (koje će trajati oko sto tisuća godina. Te mnogo više slobodnog vremena za intelektualne i umjetničke aktivnosti, a i za razonodu. To je optimistička vizija.

SKRIVA LI FARMACEUTSKI LOBI LIJEK PROTIV RAKA
Znanost ne razumije što je suština te bolesti, ali je prilično sigurno da se ne radi o jednoj bolesti nego se pod tim imenom podrazumijeva stotine različitih bolesti kojima je zajedničko narušavanje vitalnih procesa i biološkim stanicama. Uzrok tome mogao bi biti poremećaj u radu regulatora unutar genoma, koji kontroliraju i usmjeravaju fiziološke procese u stanicama. Regulatorski poremećaji vjerojatno mogu oslabiti imunološku sposobnost organizma i posljedice su bolesti. Prisutna je ideja da imunološki faktor štiti organizam od vanjskih “neprijatelja” (virusi, bakterije...) i unutarnjih “neprijatelja” (karcinom...) i njegovim slabljenjem organizam postaje ranjiv u odnosu na te neprijatelje. Regulatori su vjerojatno podložni i vanjskim utjecajima (ekološki faktori...) i na signale koje dobivaju iz mozga (negativni utjecaj depresije, psihičke krize, osobno nezadovoljstvo, tuga... o tome postoje empirijski dokazi). Iako se za pojedine tipove oboljenja nalaze djelomično efikasni “pametni” lijekovi, moguće je da konačno rješenje leži u znanstvenom otkrivanju i utjecaju na regulatore. To je vrlo zahtjevan zadatak i moguće je da pritom ulogu ima i deterministički kaos što čini problem još složenijim.

JESU LI ZEMLJU NEKAD NASTANJIVALI IZVANZEMALJCI vladimir paar
Ne vjerujem. Postanak života je znanstveno gotovo nevjerojatan, teško da se pojavi na više od jednog mjesta u čitavom svemiru. Znanost ne razumije postanak života na Zemlji prije 4 milijarde godina (to je kad su trojke “slova” (njih 64) iz genoma počele stvarati amino kiseline (njih 20), tj. bjelančevine. Najraširenija teorija je “frozen accident” (“zamrznuta slučajnost”) prema kojoj je od milijarda milijardi milijardi... raznih slučajnih mogućnosti šifre jedna slučajna iz nepoznatog razloga u jednom trenutka “zamrznuta” i počela se dalje ponavljati kao pravilo, omogućujući pojavu fenomena života. Moja suradnica Marija Rosandić i ja objavili smo prije nekoliko mjeseci u znanstvenom časopisu Gene novu hipotezu, da je taj životni kod nastao kao realizacija ostvarenja najveće moguće matematičke simetrije i supersimetrije, dakle kao matematički najsavršeniji izbor. Inače u fizici u dosta slučajeva prirodne pojave slijede matematičke zakone najveće moguće simetrije (zna se da je tako ali ne zna se zašto!). Kao da priroda ljubi savršenstvo matematike i njemu se podvrgava!

JESMO LI U ORWELLOVSKOM SMISLU ROBOVI
Ne, nismo i nikad nećemo biti. Tajna je u funkcioniranju mozga uz stalnu prisutnost determinističkog kaosa zbog čega ljudsku misao, osjećaje, kreativnost nikad neće biti moguće trajnije kontrolirati. Zato padaju svi pokušaji totalitarizma. Zato čovjek nikad neće moći postati robot i robot nikad neće moći postati čovjek.

PORUKA MLADIM ČITATELJIMA
Budućnost treba osvajati, šanse su velike ali treba ih stalno iznova osvajati moćnim oruđem kvalitetnog znanja i primjene znanja. Dodatni razlog optimizmu je da je Hrvatska izuzetno bogata prirodnim bogatstvima, samo treba dovoljno znanja da ih se iskoristi. Šanse Hrvatske u 21. stoljeću su velike, ali se treba za njih boriti.
Možda se radi o fantastično složenoj međuigri dinamički promjenjive genomske šifre u međudjelovanju s vanjskim utjecajima, isprepletenih determinističkih i kaotičnih procesa između milijarda električnih struja u mozgu, itd. Ukratko, prekomplicirano da bi se to zasad (a možda i zauvijek) moglo razumjeti. A kad je u igri deterministički kaos, nije ni moguće deterministički predvidjeti.

 

 

[ 02. Studenoga 2014. ]

Obavijesti i najave

Simetriks
Zaprešić online
Klub Zaprešićana
Grad Zaprešić
Akademij-art